Fizika

Dobrodošli na moj blog

07.06.2009.

Šta sam naučio iz vježbi iz fizike

 

Vježba br. 5

Ovo je bila prva vježba koju smo radili Enisa i ja. Trebali smo odrediti brzinu zvuka u vazduhu pomoću cilindričnog rezonatora. Bilo mi je zanimljivo jer nisam ni pomislio da ću nekada izmjeriti brzinu zvuka. Pošto smo prvi radili prof. nam je sve objasnio zato je i bila najlakša. Mada smo se puno namučili jer nismo imali sav pribor pa smo onda improvizirali. Dobili smo f=339,9m/s i f=339,6m/s.

 

 

Vježba br. 6

Druga vježba koju smo uradili jeste vježba gdje smo trebali odrediti površinsku napetost date tečnosti pomoćo pipete. Ovu vježbu nimalo ama baš nikako nisam shvatio tako da bilo šta da napišem slagao bih. Znam o čemu se radi ali nisam vidio nikakvu svrhu i nisam se nešto ni potrudio da shvatim. Mjerili smo tri puta kao što se trebalo i dobili smo

G=0,032N/m; G=0,026N/m; G=0,044N/m

 

 

Sedma vježba je meni bila najzanimljivija. Trebali smo odrediti specifični kapacitet kalorimetra. Za ovu vježbu smo imali sav pribor i radili smo. I profesor je tada rekao da je prava radna atmosfera u razredu. Ali meni se tu najviše svidjelo što smo od tada svi počeli pomagati jedni drugima. U toj vježbi smo se uozbiljili i mislim da smo je najbolje uradili, od svih ostalih vježbi. Dobili smo smo da je specifični toplotni kapacitet  kalorimetra K=2071J/kgK.

 

 

Vježba br. 8 je vježba u kojoj smo trebali odrediti žižnu daljinu sabirnog  sočiva Besselovom metodom. To smo radili kada nam je profesor svima dao loše ocjene da nas „motiviše“. Bilo je puno svijetlo i teško smo uradili ovu vježbu. I nismo baš bili motivisani što je bilo profesorov cilj. Mjerili smo i ovo tri puta i dobili približne rezultate f=5,83; f=5,65; f=5,9.

 

 

Kada se radila deveta vježba nisam bio načasu, bio sam dežurni tako da je nisam ni radio. I o njoj nemam šta da napišem.

 

 

Šesta vježba koju smo radili bila je vježba br. 1. u njoj je trebalo odrediti koeficijent trenja klizanja ravnih površina datih supstanci pomoću zakona sačuvanja energije.Mislim  da smo ovu vježbu uradili dobro. Jer ova vježba uopšte nije bila komplikovana, a i pomoglo nam je to što smo ovu vježbu radili u prvom razredu. Brzo smo je uradili i dobili da je koficijent trenja 2%.

Vježba br. 2

Ovdje smo trebali odrediti ubrzanje zemljine teže posmatranjem slobodnog pada kapljice vode. Mislim da ovu vježbu nismo uradili nešto extra dobro ali uradili smo je solidno.

Dobili smo da je ubrzanje jednako 8,19.

 

 

Vježba br. 3 je vjeežba koju je bilo najlakše uraditi jer smo tu vježbu radili u prvom razredu kao i onu za trenje. Trebali smo provjeriti zakon sačuvanja mehaničke energije. Mislim da smo nju poslje vježbe gdje smo trebali odrediti temperaturu kalorimetra uradili najbolje.

SUBJEKTIVNO


Kao prvo što sam naučio kada su u pitanju ove vježbe jeste da se ne možemo osloniti na pribor koji imamo. Iskreno slabo sam naučio teorije i zadataka ali sam naučio dosta raditi praktično. Iako neću studirati fiziku, naučio sam nešto što će mi trebati i u daljem školovanju ali i u životu. Kao npr.korištenje nečeg od pribora. Isto tako mi je vrlo zanimljivo jer nikada i nisam ni pomislio da ću izmjeriti brzinu zvuka. Ali isto tako sam potvrdio i svoju teoriju da se štrebanjem ništa ne postiže. Jer ove vježbe nikako niko nije mogao naučiti napamet, sve se trebalo zaključivati i snalaziti se što mi se najviše svidjelo. Ja se iskreno i nisam trudio da nešto naučim tako da ....... Nisam mnogo i naučio. I iskreno nevjerujem da je iko nešto mnogo naučio. Ali mislim da svako koga interesuje fizika i hoće nešto da nauči da to i može. Najbolje mi je bilo kada smo radili treću vježbu po redu to je meni i Enisi bila vježba br.7. to je bila vježba u kojoj smo trebali odrediti specifični toplotni kapacitet kalorimetra.  I profesor je tada rekao da je prava radna atmosfera u razredu. Ali meni se tu najviše svidjelo što smo od tada svi počeli pomagati jedni drugima i imam osjećaj da nam ove vježbe popravljaju odnose u razredu. I tako da mi je nekako zanimljivo raditi ove vježbe. Ali daj Bože da iz nekih drugih predmeta radimo nešto barem nalik na ove vježbe, bilo bi puno bolje za sve. Ovim što sam rekao ne ulizujem se nikome. To je moje mišljenje ko hoće da ga prihvati neka prihvati, ko neće ne mora. Takvo je kakvo je i neću da ga mijenjam iako se možda nekima neće svidjeti. To je ono što ja imam da kažem u vezi ovih vježbi.

 

04.02.2009.

ZVUK

Zvuk je osjecaj koji potice od mehanickih oscilacija koje prima uho a registrira mozak.U fizici pod zvukom podrazumijevamo sve pojave vezane za mehanicke ocilacije cije se frekvencije nalaze u granicama osjetljivosti cula sluha.Ova grana fizike se naziva akustika i u najsirem smislu rijeci obuhvata mehanicke valove koji se prostiru kroz. Plinove,tekucine ili cvrsta tijela u opsegu zvucnih frekvencija kao i valove koji su sa visim i nizim frekvencijama od granice culnosti.Granica culnosti nalazi se priblizno na 20 Hz i 20.000 Hz.

26.11.2008.

Harmonijsko kretanje

Pojave kao što su obilazak Zemlje oko Sunca, noć i dan, kretanje klatna časovnika, plima i oseka mogu se nazvati zajedničkim imenom - periodične pojave. Vreme nakon kog se pojava ponavlja zove se period. 

Jedno od najprostijih periodičnih kretanja je harmonijsko oscilovanje. Mi ćemo  pojavu harmonijskog oscilatornog kretanja razmatrati na primeru oscilovanja tela okačenog o oprugu.

 

Kada je opruga deformisana (istegnuta ili sabijena) na  telo deluje povratna sila, koja je usmerena prema ravnotežnom položaju (označen horizontalnom linijom). 

 

Oscilacije su harmonijske ako je povratna sila, srazmerna udaljenju tela od ravnotežnog položaja:

Konstanta k je koeficijent proporcionalnosti, F je povratna sila a x udaljenje od ravnotežnog položaja (elongacija). Znak minus potiče od suprotnog usmerenja povratne sile i elongacije.

 

U toku oscilovanja telo ima brzinu jednaku nuli u krajnjim položajima-kada je opruga maksimalno istegnuta ili maksimalno sabijena. Tada je sva energija sistema skoncentrisana u opruzi, a kinetička energija tela jednaka nuli.

 

Prelaženje potencijalne energije opruge u kinetičku energiju tela, i obrnuto, odvijalo bi se beskonačno dugo, da nema gubitaka energije. Oscilovanje kod kojeg nema gubitaka energije zove se neprigušeno. Realna oscilovanja su prigušena. 

 

Broj oscilacija u jedinici vremena sa zove frekvencija - n, a vreme trajanja jedne oscilacije zove se period - T. Frekvencija i period povezani su na sledeći način:

 

29.10.2008.

Momenat impulsa

Moment sile u odnosu na koordinatni početak definiše se kao:

→ →  →

L= r  x p

gdje je:

L — moment impulsa čestice

r — vektor položaja čestice u odnosu na izvorište koordinatnog sistema

p —impuls čestice,

Ili drugim rečima, vektor momenta impulsa jednak je vektorskom proizvodu vektora položaja i impulsa čestice.

SI jedinica za moment impulsa je njutn metar sekund, a njegova oznaka je Nms (kgm2s-1).

08.10.2008.

Kosmičke brzine

Prvom kosmičkom brzinom se lansiraju tijela da bi kružila oko Zemlje u
njenom gravitacionom polju i ona iznosi 7,9 km/s. Druga kosmička brzina
iznosi 11,2 km/s i tijela lansirana t   om brzinom izlaze iz gravitacionog polja
Zemlje. Da bi tijelo napustilo Sunčev sistem treba ga lansirati brzinom 16,7
km/s i to je treća kosmička brzina.
Četvrta kosmička brzina je minimalna brzina koju je potrebno dati objektu da bi napustio galaksiju

05.10.2008.

Newtonov zakon gravitacije

Njutnov zakon  gravitacije glasi:

Između svaka dva tijela djeluje privlačna, gravitaciona sila , koja je proporcionalna proizvodu njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihovog međusobnog rastojanja.
Gravitaciona sila djeluje duž prave koja prolazi kroz centre dva tijela.
F=\gamma\frac{m_{1}\cdot m_{2}}{r^{2}}


  • F je intenzitet sile
  • γ je gravitaciona konstanta,
  • m1 je masa prvog tjjela
  • m2 je masa drugog tijela
  • r je međusobno rastojanje dva tijela


05.10.2008.

Gravitaciono polje

Gravitaciono polje je polje u kojem se osjeća djelovanje nekog tijela sa masom.

07.09.2008.

TRECI NEWTONOV ZAKON

Djelovanje jednog tijela na drugo ima uvijek karakter međudjelovanja. Uočeno je važno svojstvo međudjelovanja: Ako tijelo 1 djeluje na tijelo 2 nekom silom, tada i tijelo 2 djeluje na tijelo 1 . Eksperimenti pokazuju da su ove dvije sile jednakog intenziteta ali suprotnog smjera:

Ovo predstavlja sadržaj Trećeg Njutnovog zakona koji se još naziva zakon akcije i reakcije, a prethodno napisana relacija je matematički zapis zakona. Ako na tijelo čije kretanje izvučemo djeluje neka sila tada odmah znamo da to tijelo djeluje na tijelo koje je izvor sile, silom jednakog intenziteta i suprotnog smjera. Treba podvući da ove dvije sile ne djeluju na isto tijelo, inače bi rezultanta sila bila jednaka nuli. U Njutnovoj formulaciji ovaj zakon glasi: Sila akcije brojno je jednaka sili reakcije. Ove dvije sile su potpuno ravnopravne.

07.09.2008.

Drugi Newtonov zakon

Ubrzanje što tijelu mase m daje sila F direktno je proporcionalno sili, a obrnuto proporcionalno masi.

Mala moja dajem ti na znanje sila masi daje ubrzanje.


04.09.2008.

I Newtonov zakon

1. zakon: Svako tijelo (i materijalna točka) ostaje u stanju mirovanja ili jednolikog gibanja po pravcu dok vanjska sila ne uzrokuje promjenu tog stanja. Zovemo ga još zakonom inercije.


Stariji postovi

<< 06/2009 >>
nedponutosricetpetsub
010203040506
07080910111213
14151617181920
21222324252627
282930

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
5588

Powered by Blogger.ba